Svjetski dan borbe protiv bjesnoće ove se godine obilježava pod sloganom „ Informiranost je najbolja zaštita protiv bjesnoće – globalna prevencija bjesnoće započinje lokalno“.
Obilježavanjem ovog dana želi se podići javna svijest o utjecaju i posljedicama bjesnoće na zdravlje ljudi i životinja.

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Bolest se prenosi kontaktom s inficiranom životinjom, a najčešće ugrizom jer zaražena životinja izlučuje virus slinom. Virus bjesnoće napada živčani sustav domaćina te bolest nije izlječiva i smrtonosna je.

Ova bolest se kod ljudi može spriječiti odgovarajućom i brzom medicinskom skrbi. Ipak, više od 55.000 ljudi, uglavnom u Africi i Aziji, umire od bjesnoće svake godine - jedna osoba svakih deset minuta. Najvažniji globalni izvor bjesnoće kod ljudi je nekontrolirana bjesnoća pasa. Ovaj, glavni izvor bjesnoće kod ljudi, može se ukloniti cijepljenjem i kontrolom životinja, edukacijom onih u opasnosti, te pružanjem i lakšim pristupom zdravstvenoj skrbi onima koji su ugriženi.

Godine 2006. grupa znanstvenika i stručnjaka osnovala je Globalni savez za kontrolu bjesnoće te pozvala partnere da se pridruže inicijativi obilježavanja Svjetskog dana bjesnoće. Danas Svjetski dan bjesnoće okuplja liječnike i veterinare na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnim razinama, veterinarske, medicinske i druge specijalizirane profesionalne i studentske organizacije, poduzeća i neprofitne organizacije. S početnim ciljem angažiranja 55.000 ljudi, po jedan za svaku osobu koja umre svake godine od bjesnoće, do 8. rujna 2007. taj se broj popeo na gotovo 400.000 pojedinaca iz najmanje 74 zemlje! Ovo je važan korak naprijed u prevenciji i kontroli bjesnoće, a i dalje pokazuje široko prepoznavanje potrebe za prevenciju i kontrolu ove bolesti. 
 
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
 
U Republici Hrvatskoj prosječan broj životinja pozitivnih na bjesnoću varira između 550 do 700 slučajeva godišnje, a među njima su najučestalije crvene lisice. Zbog izravnog kontakta s lisicama i neprovođenja preventivnog cijepljenja protiv bjesnoće među domaćim životinjama, najčešće obolijevaju psi i mačke.
Provedbom višegodišnjeg programa Oralne vakcinacije lisica bjesnoća se planira iskorijeniti u populaciji divljih životinja, osobito populaciji lisica koje se smatraju najznačajnijim rezervoarom ove bolesti kod nas.
Označavanje svih pasa i mačaka mikročipom, značajno doprinosi prevenciji i kontroli bjesnoće u populaciji domaćih životinja. 
  
Koji su znakovi bolesti kod životinje?
 
Životinja je u početku plašljiva, nemirna i odbija poslušnost, skriva se, pojačano se češe na mjestu ugriza te grize razne predmete u okolini. Također, javlja se otežano gutanje, pojačano slinjenje, nemir, agresija prema drugim životinjama i ljudima. Posljednji stadij bolesti izaziva paralizu životinje te se ona više ne može kretati. Bolest traje od 1 do 7 dana te završava uginućem životinje.
 
Kakav rizik ova bolest predstavlja za ljude?
 
Bjesnoća je opasna zoonoza, nije izlječiva te ako se ne poduzmu sve potrebne preventivne mjere na vrijeme, završava smrću.
Kako su psi i mačke najznačajniji izvor zaraze za ljude, mogućnost zaraze smanjuje se sustavnim preventivnim cijepljenjem kućnih ljubimaca (cijepljenje pasa protiv bjesnoće starijih od tri mjeseca obavezno je na području cijele Republike Hrvatske, a preporuča se i cijepljenje mačaka) te provođenjem programa kontrole i iskorjenjivanja bjesnoće kod domaćih životinja.
 
I na kraju, kako možemo sudjelovati u kontroli bjesnoće?
 
Obavezno jednom godišnje cijepite svog kućnog ljubimca protiv bjesnoće i provodite redovitu opću kontrolu njegovog zdravlja. Budite odgovoran vlasnik i držite svog ljubimca pod nadzorom.
Izbjegavajte kontakt s nepoznatim životinjama i divljim životinjama u prirodi. Divlja životinja koja se ponaša kao pitoma i ne pokazuje strah od ljudi predstavlja opasnost, stoga svako neuobičajeno ponašanje divljih životinja (približavanje naseljima, agresivno ponašanje, gubitak straha) prijavite veterinaru.

Izvor: www.stampar.hr