Sistematski pregledi školaraca

Latinska riječ praevenio znači doći ranije, spriječiti. Upravo je ona korijen u složenici primarna ili preventivna medicina, kojoj je zadaća usmjerena na ograničavanje pojave bolesti kontrolom uzroka i rizičnih faktora. Svaki učenik od prvog razreda osnovne škole pa do posljednjeg razreda srednje škole pregledan je 10 puta. Na taj se način djeca kontinuirano prate tijekom svog školovanja. Svi znamo da je spriječiti jeftinije i učinkovitije nego liječiti pa je vrlo važno da se sistematskim pregledima djece i mladih posveti puna pažnja.

Sistematski pregled obuhvaća: - mjerenje tjelesne težine i visine, iz kojih možemo dobiti ocjenu uhranjenosti; - oštrina vida određuje se Snellenovim tablicama i ispituje se raspoznavanje osnovnih boja u trećem razredu osnovne škole; - posebni naglasak na pregled kralježnice i stopala u šestom razredu osnovne škole - pregled štitne žlijezda, usne šupljine sa zubima, pregled srca i pluća; - ispitivanje sluha u sedmom razredu osnovne škole; - pregled spolovila djevojčica i dječaka te dojki u djevojčica služi za određivanje spolne zrelosti; - nalaz hemoglobina u krvi i pregled urina; - obvezatno cijepljenje koje se provodi po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (N.N. 60/1992.), te Pravilniku o provođenju imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti (N.N. 23/1994.).

Cijepljenje (vakcinacija) je unos cjepiva (vakcine) u naše tijelo. Na taj se način u našem tijelu stvara dugogodišnja "imunosna memorija" kojom se nakon docjepljivanja može izrazito pojačati imunost. Upravo tako pojačana imunost je najbolja obrana za dijete koje svakodnevno dolazi u kontakt s raznim zaraznim bolestima. Važno je napomenuti da je sustavnim provođenjem cijepljenja među svom djecom u populaciji moguće iskorijeniti ili izrazito smanjiti obolijevanje od nekih zaraznih bolesti. Tako su velike boginje (variola vera) potpuno nestale u ljudskim zajednicama, a u razvijenim zemljama, među koje možemo ubrojiti i Hrvatsku, praktički su potpuno nestale difterija, tetanus i dječja paraliza. Cjepiva koja se danas upotrebljavaju mogu biti samostalna za određenu bolest (monovalentna) ili se primjenjuju kao kombinirana (polivalentna) protiv više uzročnika različitih bolesti. Kombinirana cjepiva donose prednost manjeg broja injekcija i bolje procijepljenosti populacije. U Hrvatskoj se trenutno koriste monovalentna cjepiva protiv: - bjesnoće, - hepatitisa B, - influence (gripe), - kolere, - krpeljnog menigoencefalitisa, - morbila (ospica), - parotitisa (zaušnjaka, mumpsa), - rubeole (crljenca), - tetanusa, - tifusa, - tuberkuloze (BCG-cjepivo), - mnoga druga. Od polivalentnih cjepiva najpoznatije su kombinacije cjepiva protiv: - difterije, tetanusa i hripavca (DiTePer, DTP), - cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MoPaRu, MPR, MRP), - trovalentno cjepivo protiv dječje paralize (poliomijelitisa). U novije vrijeme se počelo koristiti i peterovalentno cjepivo ("5 u 1"), koje sadrži cjepiva protiv difterije, tetenusa, hripavca, hemofilusa i poliovirusa. Neka cjepiva se primjenjuju uštrcavanjem (injekcijom) u mišić nadlaktice ili stražnjice, druga se uzimaju oralno (gutanjem).

Tijekom prvog razreda radi se kontrolni pregled koji daje podatke o tome kako se dijete snašlo u školi, ali se obavlja i obavezno cijepljenje protiv difterije, tetanusa i dječje paralize. U drugom razredu nema sistematskog pregleda, ali se radi PPD- test. Učenike koji su nakon tuberkulinske probe bili negativni se NE procjepljuje. Hiperreaktori mogu dobiti kemoprofilaksu - antituberkulotik, izonijazid. U trećem razredu se radi screening (probirni) pregled koji koji obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine, provjeru oštrine vida i raspoznavanje boja. Najčešći nalazi takvog sistematskog pregleda su poneka refrakcijska anomalija i kariozno zubalo. U četvrtom razredu se provodi cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka. U petom razredu se provodi kompletan sistematski pregled kojem prethodi predavanje o pubertetu i menstruacijskom ciklusu. Na pregledu se vrlo često susreće loše držanje, spuštena stopala, kariozno zubalo te iskrivljenja kralježnice koja treba razlikovati od lošeg držanja. Takva je iskrivljenja potrebno što prije korigirati jer se djeca nalaze u dobi koja prethodi najvećem zamahu rasta i mogućem pogoršanju postojećeg stanja. S djevojčicama se razgovara o nastupu prve menstruacije (menarhe) i redovitosti eventualnog ciklusa. U šestom razredu se provodi cijepljenje protiv hepatitisa B u tri doze - druga slijedi 1 mjesec nakon prve, a treća 6 mjeseci nakon prve doze. U sedmom razredu se ponovno radi PPD-test na tuberkulozu i cijepe se negativne probe. U završnom razredu osnovne škole ponovno slijedi kompletan sistematski pregled koji uključuje i predavanje o profesionalnoj orijentaciji. S obzirom na djetetove zdravstvene mogućnosti savjetuje ga se o upisu u srednju školu. Dijete se također cijepi protiv difterije, tetanusa i dječje paralize. U prvom razredu srednje škole potrebno je napraviti kontrolni sistematski pregled. Adolescentima se obično održi i predavanje o kontracepijskim sredstvima, spolno prenosivim bolestima te ovisnostima o duhanu, alkoholu i drogama. U završnom razredu srednje škole potrebno je cijepljenje protiv difterije i tetanusa.

Zdravstveni odgoj provodi se kao zasebna aktivnost, ali i kao dio sistematskih pregleda i cijepljenja. Primjenjuju su sljedeće metode zdravstveno-odgojnog rada: individualni rad, rad u malim skupinama, radionice, tribine, rasprave i predavanja. Zdravstveni odgoj namijenjen je ne samo učenicima, već i profesorima i roditeljima, jer nikada nije kasno za podizanje svijesti o vlastitom zdravlju i zdravlju naših bližnjih. U osnovnim školama je veći zamah zdravstvenog odgoja, pa tako u prosjeku svaki učenik osnovne i svaki drugi učenik srednje škole bude obuhvaćen nekom zdravstveno - odgojnom aktivnošću. Posebna se pažnja posvećuje ovisnostima kao što su pušenje, alkohol i droga o kojima se održavaju predavanja u školama, ali i u sklopu sistematskih pregleda.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba iz 2002. godine u savjetovalište se javilo ukupno 36 630 učenika, roditelja ili profesora u vezi problema učenja, rizičnih ponašanja, mentalnog zdravlja, reproduktivnog zdravlja i kroničnih bolesti. Čini se kako su kronične bolesti i njihov utjecaj na funkcioniranje učenika u školi najčešći razlog dolaska u savjetovalište. Rizična ponašanja, mentalno zdravlje i reproduktivno zdravlje sljedeći su pri vrhu razloga posjeta savjetovalištu. Treba napomenuti kako je takvim oblikom rada bilo obuhvaćeno 56,7% učenika osnovnih škola i 30,9% učenika srednjih škola, a da su većinu posjeta činili učenici srednjih škola ( 60,3%). Roditelji su pak više bili prisutni u savjetovalištu za osnovnoškolce, dok su profesori bili podjednako prisutni u savjetovalištu za osnovnoškolce i srednjoškolce.